blog-slajder01.png
Blog o:

● Dijabetesu
● Zdravlju
● Ishrani
● Novitetima

Svjetski dan dijabetesa: U svijetu 589 miliona oboljelih, u Crnoj Gori gotovo 58.000

Svjetski dan dijabetesa, koji se obilježava 14. novembra, prilika je da se podsjetimo na jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova savremenog društva. Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), sa dijabetesom danas živi približno 589 miliona odraslih širom svijeta, dok se u Crnoj Gori broj oboljelih procjenjuje na gotovo 58.000.

Dijabetes je hronično metaboličko oboljenje koje karakteriše povišen nivo glukoze u krvi. Nastaje kada organizam ne proizvodi dovoljno insulina ili kada ne može efikasno da koristi insulin koji proizvodi.

Bez pravovremene dijagnoze i odgovarajućeg liječenja, dijabetes može dovesti do ozbiljnih komplikacija koje zahvataju srce, krvne sudove, bubrege, oči i nervni sistem.

Ipak, pravovremeno otkrivanje, odgovarajuća terapija, redovne kontrole i zdrave životne navike mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija i poboljšati kvalitet života.

Dijabetes u svijetu: Broj oboljelih nastavlja da raste

Prema podacima iz 11. izdanja IDF Atlasa dijabetesa, objavljenog 2025. godine, razmjere ovog zdravstvenog problema su zabrinjavajuće.

  • 589 miliona odraslih između 20 i 79 godina živi sa dijabetesom.

  • Svaka deveta odrasla osoba u svijetu ima dijabetes.

  • Oko 252 miliona odraslih ne zna da ima dijabetes.

  • 853 miliona odraslih moglo bi živjeti sa dijabetesom do 2050. godine.

  • Više od 1.000 milijardi američkih dolara godišnje iznose globalni zdravstveni izdaci povezani sa dijabetesom.

Ovi podaci pokazuju da dijabetes nije samo individualni zdravstveni problem, već i ozbiljan izazov za zdravstvene sisteme, porodice i društvo u cjelini.

Posebno zabrinjava veliki broj osoba kod kojih bolest nije dijagnostikovana. Dijabetes tipa 2 može se razvijati godinama bez izraženih simptoma, dok povišene vrijednosti glukoze u krvi postepeno oštećuju organizam.

Dijabetes u Crnoj Gori: Gotovo 58.000 odraslih živi sa bolešću

Podaci IDF Atlasa dijabetesa 2025. ukazuju da je dijabetes značajan javnozdravstveni problem i u Crnoj Gori.

Procjene za našu zemlju pokazuju:

  • 57.800 odraslih osoba između 20 i 79 godina živjelo je sa dijabetesom u 2024. godini.

  • 10,7% iznosi procijenjena starosno standardizovana prevalencija dijabetesa.

  • 33,5% osoba sa dijabetesom nije imalo postavljenu dijagnozu.

  • 60.500 odraslih osoba moglo bi živjeti sa dijabetesom do 2050. godine.

Važno je naglasiti da su u pitanju epidemiološke procjene, a ne broj registrovanih pacijenata. One omogućavaju sagledavanje razmjera problema i planiranje preventivnih zdravstvenih aktivnosti.

Posebnu pažnju zaslužuje podatak da približno trećina odraslih sa dijabetesom možda nije svjesna svog zdravstvenog stanja.

To dodatno potvrđuje značaj preventivnih pregleda i redovnog praćenja nivoa šećera u krvi, naročito kod osoba sa povećanim rizikom.

Zašto je rano otkrivanje dijabetesa toliko važno?

Dijabetes tipa 2 često se razvija postepeno, a prvi simptomi mogu biti blagi ili potpuno izostati.

Kada se pojave, najčešći znaci uključuju:

  • Pojačanu žeđ i učestalo mokrenje.

  • Neobjašnjiv umor i osjećaj iscrpljenosti.

  • Zamagljen vid.

  • Sporije zarastanje rana.

  • Neobjašnjiv gubitak tjelesne mase.

  • Učestale infekcije.

Prisustvo ovih simptoma ne znači automatski da osoba ima dijabetes, ali predstavlja razlog za razgovor sa ljekarom i odgovarajuće laboratorijske analize.

Rano otkrivanje omogućava pravovremeno započinjanje liječenja, bolju regulaciju glukoze u krvi i smanjenje rizika od dugoročnih komplikacija.

Može li se dijabetes spriječiti?

Iako se dijabetes tipa 1 trenutno ne može spriječiti poznatim preventivnim mjerama, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 može se značajno smanjiti promjenama životnih navika.

Najvažnije preporuke uključuju:

1. Uravnotežena ishrana

Prednost treba dati povrću, integralnim žitaricama, mahunarkama, kvalitetnim izvorima proteina i namirnicama bogatim vlaknima, uz ograničavanje zaslađenih napitaka i visokoprerađene hrane.

2. Redovna fizička aktivnost

Najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta nedjeljno može doprinijeti boljoj osjetljivosti organizma na insulin i očuvanju metaboličkog zdravlja.

3. Održavanje zdrave tjelesne mase

Kod osoba sa prekomjernom tjelesnom masom, čak i umjeren gubitak kilograma može poboljšati metaboličke parametre i smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2.

4. Redovne zdravstvene kontrole

Provjera glukoze u krvi i, prema preporuci ljekara, HbA1c vrijednosti posebno je važna za osobe sa porodičnom istorijom dijabetesa, prekomjernom tjelesnom masom, povišenim krvnim pritiskom ili drugim faktorima rizika.

5. Dovoljno sna i izbjegavanje pušenja

Kvalitetan san, prestanak pušenja i upravljanje stresom važni su djelovi sveobuhvatne brige o metaboličkom zdravlju.

Život sa dijabetesom: Kontrola bolesti je ključna

Dijagnoza dijabetesa ne znači odricanje od kvalitetnog i aktivnog života.

Savremeni pristupi liječenju omogućavaju osobama sa dijabetesom da, uz odgovarajuću terapiju i redovno praćenje zdravstvenog stanja, uspješno upravljaju bolešću.

Posebno je važno kontrolisati ne samo nivo glukoze u krvi već i krvni pritisak, masnoće u krvi, zdravlje bubrega, očiju i stopala.

Kontinuirana edukacija pacijenata, podrška porodice i saradnja sa zdravstvenim radnicima predstavljaju osnovu dugoročnog uspješnog liječenja.

Svjetski dan dijabetesa: Vrijeme je za djelovanje

Svjetski dan dijabetesa obilježava se svakog 14. novembra, na dan rođenja Frederika Bantinga, jednog od naučnika zaslužnih za otkriće insulina.

Prepoznatljivi simbol ovog dana je plavi krug, koji predstavlja globalno jedinstvo u borbi protiv dijabetesa.

Ovogodišnje obilježavanje prilika je da podsjetimo koliko su važni edukacija, pravovremeno otkrivanje bolesti, dostupnost liječenja i podrška osobama koje žive sa dijabetesom.

Podaci iz svijeta i Crne Gore jasno pokazuju da broj oboljelih ostaje veliki, ali i da postoji prostor za djelovanje.

Provjerite svoj rizik, razgovarajte sa ljekarom i ne odlažite preventivne preglede. Rano otkrivanje dijabetesa i pravilna kontrola bolesti mogu napraviti veliku razliku.


Izvori

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za savjet, dijagnozu ili liječenje od strane zdravstvenog radnika.

Povišen šećer u krvi ujutro: uzroci i načini regulacije

Povišen nivo glukoze u krvi ujutro kod osoba sa dijabetesom najčešće je posljedica fenomena zore, slabljenja djelovanja insulina ili, u rijetkim slučajevima, Somogyi efekta.

Međutim, jutarnje povišene vrijednosti šećera u krvi mogu biti zbunjujuće. Na kraju krajeva, proveli ste približno osam sati spavajući, što znači da tokom tog perioda nijeste unosili ugljene hidrate. Zašto je onda šećer u krvi povišen?

Šta uzrokuje povišen šećer u krvi ujutro?

Dva glavna uzroka jutarnje hiperglikemije su fenomen zore i slabljenje djelovanja insulina. Treći, znatno rjeđi uzrok, poznat je kao Somogyi efekat.

Povremeno povišene jutarnje vrijednosti glukoze neće značajno uticati na HbA1c, pokazatelj prosječnog nivoa glukoze u krvi tokom prethodna dva do tri mjeseca, koji se koristi za procjenu uspješnosti regulacije dijabetesa.

Međutim, ako jutarnje povišene vrijednosti postanu učestale, mogu dovesti do povećanja HbA1c i otežati kontrolu dijabetesa.

Fenomen zore

U ranim jutarnjim satima hormoni, uključujući kortizol i hormon rasta, šalju signal jetri da poveća proizvodnju glukoze. Na taj način organizam obezbjeđuje energiju koja mu je potrebna za buđenje.

Kao odgovor na povećanje glukoze, beta ćelije pankreasa oslobađaju insulin kako bi održale nivo šećera u krvi u normalnim granicama.

Međutim, kod osoba sa dijabetesom organizam možda ne proizvodi dovoljno insulina ili postoji izražena insulinska rezistencija, zbog čega insulin ne može dovoljno efikasno da spriječi porast glukoze.

Rezultat je povišen nivo šećera u krvi nakon buđenja.

Fenomen zore javlja se kod približno polovine osoba sa dijabetesom tipa 1 ili tipa 2.

Slabljenje djelovanja insulina tokom noći

Ako nivo insulina tokom noći postane prenizak, glukoza u krvi može početi da raste.

Razlozi za smanjenje djelovanja insulina razlikuju se od osobe do osobe, ali najčešće uključuju:

  • Nedovoljnu količinu bazalnog insulina koju tokom noći isporučuje insulinska pumpa.

  • Prenisku dozu dugodjelujućeg insulina.

  • Prestanak djelovanja insulina prije jutarnjih sati.

Važnu ulogu ima i trajanje djelovanja insulina, odnosno vrijeme tokom kojeg lijek ostaje aktivan u organizmu.

Na primjer, ako osoba prima dugodjelujući insulin ranije tokom dana, njegovo djelovanje možda neće trajati dovoljno dugo da pokrije rane jutarnje sate.

Somogyi efekat

Somogyi efekat dobio je naziv po biohemičaru Majklu Somogiju, koji je ovu pojavu prvi opisao tridesetih godina prošlog vijeka.

Odnosi se na pretpostavljeni odgovor organizma na nizak nivo glukoze u krvi (hipoglikemiju) tokom noći.

Na primjer, ako preskočite večeru ili uzmete preveliku dozu insulina nakon večernjeg obroka, nivo šećera u krvi može se tokom noći previše sniziti.

Prema ovom objašnjenju, organizam reaguje povećanjem proizvodnje glukoze kako bi nadoknadio njen nedostatak, zbog čega se osoba može probuditi sa povišenim šećerom u krvi.

Ipak, važno je naglasiti da je Somogyi efekat rijedak i da savremena istraživanja nijesu pružila dosljedne dokaze da je čest uzrok jutarnje hiperglikemije.

Šta možete učiniti?

1. Pratite vrijednosti glukoze u krvi

Ako primijetite da se povišene jutarnje vrijednosti šećera često ponavljaju, korisno je da provjeravate glukozu:

  • Prije odlaska na spavanje.

  • Tokom noći.

  • Odmah nakon buđenja.

Ova mjerenja mogu pomoći da bolje razumijete kako se nivo glukoze mijenja tokom noći.

Ako koristite sistem za kontinuirano praćenje glukoze (CGM), uređaj može automatski bilježiti promjene dok spavate.

Ukoliko ne koristite CGM, razgovarajte sa svojim ljekarom o mogućnosti privremenog korišćenja takvog uređaja.

2. Utvrdite uzrok jutarnjeg porasta glukoze

Rezultati mjerenja pomoći će vama i vašem ljekaru da utvrdite kada dolazi do povećanja ili smanjenja nivoa glukoze, a samim tim i šta bi mogao biti uzrok problema.

Ako je šećer povišen već prije spavanja, uzrok može biti večernji obrok ili terapija.

Povišena glukoza prije odlaska na spavanje može ostati visoka tokom cijele noći.

Obilna večera, kasni obrok ili užina prije spavanja mogu izazvati produženo povećanje šećera u krvi. Sličan efekat može imati i nedovoljna doza insulina uz večernji obrok.

Prilagođavanje terapije, vremena obroka ili njihovog sastava može pomoći u regulaciji glukoze.

Ako je šećer prije spavanja u ciljnom opsegu, ali tokom noći raste, uzrok može biti nedovoljno djelovanje terapije.

Možete otići na spavanje sa glukozom u preporučenim granicama, ali to ne znači da će takve vrijednosti ostati tokom cijele noći.

Na primjer, ako dugodjelujući insulin primate ujutro, njegovo djelovanje može oslabiti prije sljedeće doze.

Promjena vremena primjene insulina, prelazak na drugačiji režim bazalnog insulina ili korišćenje ultradugodjelujućeg insulina mogu biti moguća rješenja.

Ove promjene treba sprovoditi isključivo uz preporuku ljekara.

Ako šećer raste u ranim jutarnjim satima, uzrok može biti fenomen zore.

Fenomen zore najčešće izaziva povećanje glukoze između približno 3 i 8 sati ujutro.

U tom slučaju ljekar može preporučiti da se ne povećava automatski doza dugodjelujućeg insulina.

Naime, veća doza može sniziti jutarnju glukozu, ali istovremeno izazvati preveliki pad šećera tokom prvih sati spavanja, prije nego što počne jutarnji porast.

Kod pojedinih osoba odgovarajuće rješenje može biti insulinska pumpa, koja se može programirati tako da tokom ranih jutarnjih sati automatski isporučuje veću količinu insulina.

Ako ne koristite insulin, pronalaženje odgovarajuće kombinacije terapije i životnih navika može zahtijevati određeno vrijeme i saradnju sa zdravstvenim radnicima.

Kako sniziti jutarnji nivo šećera u krvi?

Fizička aktivnost može pomoći

Redovna fizička aktivnost može imati važnu ulogu u regulaciji jutarnjih vrijednosti glukoze.

Ako je uzrok povišenog šećera slabljenje djelovanja insulina, šetnja nakon večere ili druga umjerena fizička aktivnost može pomoći da nivo glukoze ostane niži tokom noći.

Međutim, potreban je oprez prilikom vježbanja neposredno prije spavanja.

Efekat fizičke aktivnosti na snižavanje glukoze može trajati satima nakon završetka vježbanja, što kod osoba koje koriste insulin ili određene druge ljekove može povećati rizik od noćne hipoglikemije.

Jutarnja fizička aktivnost može biti bolji izbor za osobe kod kojih se nakon kasnog popodnevnog ili večernjeg vježbanja javljaju noćni padovi šećera.

Vježbanje ujutro može biti korisno i osobama koje imaju fenomen zore, jer pomaže mišićima da iskoriste višak glukoze iz krvi.

Pronađite ono što odgovara vašem organizmu

Ne postoji univerzalno rješenje za regulaciju povišenog jutarnjeg šećera u krvi.

Strategija koja daje dobre rezultate kod jedne osobe ne mora biti jednako efikasna kod druge.

Ponekad je potrebno određeno vrijeme kako bi se pronašao najbolji način za održavanje jutarnje glukoze u ciljnom opsegu, uz istovremeno izbjegavanje hipoglikemije tokom noći.

U rijetkim slučajevima nije moguće postići idealnu ravnotežu. Tada ljekar može preporučiti nešto viši individualni cilj jutarnje glukoze, pod uslovom da su vrijednosti tokom ostatka dana dobro regulisane.

Ipak, kod većine osoba moguće je utvrditi uzrok jutarnjih povišenih vrijednosti i pronaći odgovarajući način za njihovu bolju kontrolu.

 

Zaključak

Povišen šećer u krvi nakon buđenja ne mora biti posljedica nepravilne ishrane ili kasnog večernjeg obroka. Hormonske promjene, slabljenje djelovanja insulina i drugi fiziološki procesi mogu značajno uticati na jutarnje vrijednosti glukoze.

Redovno praćenje glukoze, odgovarajuća fizička aktivnost i saradnja sa ljekarom ključni su za razumijevanje uzroka i postizanje bolje regulacije dijabetesa.

 

Izvor: American Diabetes Association (ADA) – High Morning Blood Glucose: Understanding and Management

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet ljekara. Nemojte samostalno mijenjati dozu ili vrijeme primjene insulina i drugih ljekova za dijabetes.



Niskokalorični tiramisu – slatko zadovoljstvo sa samo 140 kalorija!

Ovaj lagani tiramisu, prilagođen osobama sa dijabetesom, donosi prepoznatljiv ukus omiljenog italijanskog deserta, ali sa manje ugljenih hidrata i bez dodatog šećera.

Umjesto klasičnih piškota koristi se bademovo brašno natopljeno kafom, dok se kremasti fil priprema od grčkog jogurta i male količine maskarpone sira.

 

Kalorije po porciji

140 kcal

 

Vrijeme pripreme

18 min

 

Broj porcija

6

 

Sastojci

  • 50 g bademovog brašna

  • Oko 60 g eritritola (zaslađivač bez šećera)

  • 1 kašičica mljevenog cimeta

  • ¼ kašičice soli

  • 1 kašika espresa ili jake kafe

  • 480 g nemasnog grčkog jogurta

  • 3 kašike maskarpone sira

  • 1 kašika tamnog ruma

  • 2 kašičice rendane kore pomorandže

  • 1 kašičica ekstrakta vanile

  • 1 kašičica kakao praha bez šećera

     

Način pripreme

1. Pripremite bademovu osnovu. U tiganju na srednjoj temperaturi kratko propržite bademovo brašno, oko 3 minuta, dok ne dobije zlatnu boju. Neprestano miješajte da ne zagori.

2. Dodajte kafu i začine. Proprženo bademovo brašno pomiješajte sa 1½ kašikom eritritola, cimetom i solju. Dodajte espreso i dobro promiješajte.

3. Rasporedite osnovu. Smjesu ravnomjerno podijelite u šest malih desertnih čaša.

4. Pripremite krem. U posebnoj posudi sjedinite grčki jogurt, maskarpone sir, preostali eritritol, rum, rendanu koru pomorandže i ekstrakt vanile. Miješajte dok ne dobijete glatku kremastu smjesu.

5. Složite tiramisu. Preko bademove osnove u svaku čašu dodajte približno ⅓ šolje pripremljenog krema.

6. Završite desert. Neposredno prije posluživanja pospite površinu tankim slojem kakao praha.

Po želji, tiramisu možete kratko ostaviti u frižideru kako bi se dodatno rashladio.

 

Nutritivne vrijednosti

Po jednoj porciji, prema American Diabetes Association

Nutritivna vrijednost

Količina

Energija

140 kcal

Ugljeni hidrati

14 g

Proteini

10 g

Ukupne masti

8 g

Zasićene masti

2 g

Šećeri

3 g

Dodati šećeri

0 g

Vlakna

1 g

Natrijum

125 mg

 

Zašto je ovaj tiramisu dobar izbor?

Za razliku od tradicionalnog tiramisua, ova verzija ne sadrži piškote ni dodati šećer. Bademovo brašno predstavlja alternativu klasičnoj podlozi, dok grčki jogurt obezbjeđuje proteine i doprinosi kremastoj teksturi uz manje kalorija.

Ipak, desert sadrži 14 g ugljenih hidrata po porciji, što osobe sa dijabetesom treba da uzmu u obzir prilikom planiranja obroka.

 

Izvor: American Diabetes Association (ADA), recept dijetetičarke Christy Brissette, MS, RD.

Originalni recept – Low-Carb Easy Tiramisu

Recept je preveden i prilagođen crnogorskom jeziku. Približne metričke količine mogu neznatno odstupati od originalnih američkih mjera. Nutritivne vrijednosti preuzete su iz originalnog recepta.

Novo istraživanje: Kontinuirano praćenje šećera u krvi može pomoći i osobama sa dijabetesom tipa 2 koje ne koriste insulin

Redovno praćenje nivoa šećera u krvi važan je dio života sa dijabetesom tipa 2. Novo naučno istraživanje pokazuje da kontinuirano praćenje glukoze može doprinijeti boljoj kontroli bolesti čak i kod osoba koje nijesu na insulinskoj terapiji.

Istraživanje objavljeno 14. oktobra 2026. godine u prestižnom medicinskom časopisu New England Journal of Medicine donosi ohrabrujuće rezultate za osobe koje žive sa dijabetesom tipa 2.

Naučnici su ispitivali da li uređaji za kontinuirano praćenje glukoze (CGM), koji omogućavaju uvid u promjene nivoa šećera tokom dana i noći, mogu pomoći i osobama koje ne koriste insulin.

Šta je kontinuirano praćenje glukoze?

Za razliku od klasičnog mjerenja šećera iz prsta, CGM uređaji koriste mali senzor koji se najčešće postavlja na nadlakticu i automatski prati nivo glukoze u međućelijskoj tečnosti.

Na ovaj način korisnici mogu pratiti kako se vrijednosti glukoze mijenjaju nakon obroka, tokom fizičke aktivnosti, odmora ili spavanja.

Takve informacije mogu pomoći u boljem razumijevanju načina na koji svakodnevne navike utiču na regulaciju šećera u krvi.

Šta je pokazalo istraživanje?

U istraživanju su učestvovale 283 odrasle osobe sa dijabetesom tipa 2 koje nijesu koristile insulin.

Tokom 26 nedjelja učesnici su bili podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa koristila je CGM uređaje, dok je druga nastavila sa uobičajenom zdravstvenom njegom.

Rezultati su pokazali značajnu razliku:

  • Kod osoba koje su koristile CGM, prosječni HbA1c smanjen je sa 8,8% na 7,2%.

  • Kod osoba koje su nastavile sa uobičajenom njegom, HbA1c smanjen je sa 8,7% na 8,0%.

  • Korisnici CGM uređaja provodili su znatno više vremena u ciljnom rasponu glukoze, od 3,9 do 10 mmol/L.

HbA1c je važan pokazatelj koji odražava prosječan nivo šećera u krvi tokom prethodna dva do tri mjeseca. Njegovo smanjenje može ukazivati na bolju dugoročnu kontrolu dijabetesa.

Zašto su ovi rezultati važni?

Kontinuirano praćenje glukoze već se koristi kod mnogih osoba sa dijabetesom tipa 1, kao i kod osoba sa dijabetesom tipa 2 koje primaju insulin.

Međutim, ovo istraživanje pokazuje da od takvog načina praćenja mogu imati koristi i osobe sa dijabetesom tipa 2 koje ne koriste insulinsku terapiju.

Mogućnost da se promjene nivoa glukoze prate tokom dana može pomoći osobama da bolje razumiju reakcije svog organizma na hranu, kretanje i druge svakodnevne aktivnosti.

Važno je naglasiti da CGM uređaj sam po sebi ne liječi dijabetes, već pruža dodatne informacije koje mogu biti korisne u upravljanju bolešću.

Male promjene mogu napraviti veliku razliku

Život sa dijabetesom tipa 2 podrazumijeva svakodnevnu brigu o zdravlju, ali i postepeno usvajanje korisnih navika.

Uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, pridržavanje propisane terapije i praćenje šećera u krvi ostaju važni elementi dobre kontrole bolesti.

Novo istraživanje ukazuje na to da savremena tehnologija može pružiti dodatnu podršku, omogućavajući osobama sa dijabetesom da bolje razumiju svoje vrijednosti glukoze i aktivnije učestvuju u brizi o sopstvenom zdravlju.

Da li je kontinuirano praćenje glukoze odgovarajući izbor zavisi od individualnih potreba, terapije i preporuke ljekara.


Oser TK. i saradnici (2026). Continuous Glucose Monitoring in Non–Insulin-Treated Type 2 Diabetes.

New England Journal of Medicine, 14. oktobar 2026.

https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2608571

Pomjeramo sat – da li se mijenja i šećer u krvi?

Prelazak na zimsko računanje vremena možda djeluje kao mala promjena u svakodnevici, ali naučna istraživanja pokazuju da pomjeranje sata može biti povezano sa promjenama u regulaciji šećera u krvi kod osoba sa dijabetesom.

U noći između 24. i 25. oktobra 2026. godine, u Crnoj Gori prelazimo na zimsko računanje vremena. Kazaljke ćemo u 3 sata ujutro pomjeriti jedan sat unazad, na 2 sata.

Iako na prvi pogled dobijamo dodatni sat za spavanje, promjena vremena može uticati na naš svakodnevni ritam, uključujući vrijeme spavanja, obroka i fizičke aktivnosti.

Kod osoba sa dijabetesom, čija regulacija glukoze zavisi od brojnih faktora, ove promjene mogu biti posebno značajne.

Šta kaže nauka o pomjeranju sata i dijabetesu?

Istraživanje objavljeno 2024. godine u uglednom naučnom časopisu Diabetes Research and Clinical Practice analiziralo je povezanost sezonskog pomjeranja sata, kvaliteta sna i kontrole glukoze kod odraslih osoba sa dijabetesom tipa 1.

Studiju su sproveli italijanski istraživači, a obuhvatila je 62 odrasle osobe sa dijabetesom tipa 1 koje su koristile sisteme za kontinuirano praćenje glukoze (CGM).

Naučnici su upoređivali podatke o vrijednostima glukoze prije i nakon prelaska na ljetnje, odnosno zimsko računanje vremena.

Posebna pažnja bila je posvećena pokazateljima kontrole glukoze, uključujući prosječne vrijednosti, vrijeme provedeno u ciljnom rasponu i vrijeme tokom kojeg su vrijednosti bile iznad preporučenih granica.

Šta su pokazali rezultati istraživanja?

Rezultati su pokazali da su nakon sezonskog pomjeranja sata kod učesnika zabilježene određene nepovoljne promjene u pokazateljima kontrole glukoze.

1. Povećanje procijenjenih prosječnih vrijednosti glukoze

Nakon prelaska na ljetnje i zimsko računanje vremena zabilježen je porast indikatora upravljanja glukozom (GMI), koji se izračunava na osnovu podataka kontinuiranog mjerenja glukoze.

Ovaj pokazatelj pruža uvid u prosječne vrijednosti glukoze tokom određenog perioda.

2. Manje vremena u ciljnom rasponu

Jedan od važnih pokazatelja uspješnosti regulacije dijabetesa jeste vrijeme provedeno u ciljnom rasponu glukoze, poznato kao Time in Range (TIR).

Istraživanje je pokazalo da se procenat vremena provedenog u ciljnom rasponu smanjio nakon sezonskih promjena računanja vremena.

To znači da su učesnici, u posmatranom periodu, provodili nešto manje vremena sa vrijednostima glukoze unutar preporučenih granica.

3. Više vremena sa povišenim vrijednostima glukoze

Zabilježeno je i povećanje vremena provedenog sa izrazito povišenim vrijednostima glukoze, što predstavlja jedan od pokazatelja hiperglikemije.

Ovaj rezultat ukazuje na mogućnost da sezonske promjene vremena budu povezane sa privremenim pogoršanjem pojedinih parametara kontrole dijabetesa.

4. Kvalitet sna nije se značajno promijenio

Jedan od posebno zanimljivih rezultata istraživanja odnosi se na san.

Iako su zabilježene promjene u kontroli glukoze, istraživači nijesu utvrdili značajne promjene u kvalitetu sna kod učesnika.

To pokazuje da su nepovoljne promjene pojedinih pokazatelja glukoze bile prisutne čak i bez značajnog pogoršanja subjektivno procijenjenog kvaliteta sna.

Zašto promjena računanja vremena može uticati na šećer u krvi?

Naše tijelo funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, poznatom kao cirkadijalni ritam.

Ovaj sistem učestvuje u regulaciji brojnih fizioloških procesa, uključujući ciklus spavanja i budnosti, lučenje hormona, metabolizam i način na koji organizam koristi glukozu.

Promjena računanja vremena može privremeno dovesti do neusklađenosti između biološkog ritma i svakodnevnih aktivnosti.

Kod osoba sa dijabetesom, promjene u rasporedu spavanja, obroka, fizičke aktivnosti ili primjene terapije mogu dodatno otežati održavanje stabilnih vrijednosti šećera u krvi.

Ipak, važno je naglasiti da pomenuto istraživanje nije dokazalo da je promjena biološkog ritma direktan uzrok zabilježenih promjena glukoze. Ono je pokazalo povezanost sezonskog pomjeranja sata sa određenim pokazateljima regulacije dijabetesa.

Kako se pripremiti za prelazak na zimsko računanje vremena?

Iako samo pomjeranje sata ne mora izazvati probleme, osobe sa dijabetesom mogu preduzeti nekoliko jednostavnih mjera kako bi tokom ovog perioda održale što stabilniju dnevnu rutinu.

Redovno pratite vrijednosti glukoze.

Tokom nekoliko dana nakon promjene računanja vremena obratite dodatnu pažnju na vrijednosti šećera u krvi, posebno ukoliko primijetite odstupanja od uobičajenih rezultata.

Održavajte redovan raspored obroka.

Nastojte da vrijeme obroka i njihov sastav budu što dosljedniji vašoj uobičajenoj rutini.

Vodite računa o kvalitetu sna.

Redovan odlazak na spavanje i dovoljno sna važni su za opšte zdravlje i metaboličku ravnotežu.

Provjerite podešavanja medicinskih uređaja.

Ako koristite insulinsku pumpu, kontinuirani mjerač glukoze ili drugi uređaj koji zavisi od tačno podešenog vremena, provjerite da li je sat pravilno usklađen.

Ne mijenjajte terapiju samostalno.

Ako promjena računanja vremena utiče na vaš raspored primjene insulina ili drugih ljekova, posavjetujte se sa svojim ljekarom o eventualnom prilagođavanju rasporeda.

Da li se rezultati odnose i na dijabetes tipa 2?

Istraživanje iz 2024. godine obuhvatilo je isključivo odrasle osobe sa dijabetesom tipa 1.

Zbog toga se njegovi rezultati ne mogu automatski primijeniti na osobe sa dijabetesom tipa 2.

Ipak, poznato je da san, dnevna rutina i cirkadijalni ritam imaju značajnu ulogu u metabolizmu glukoze, zbog čega je održavanje redovnih životnih navika korisno za osobe sa oba tipa dijabetesa.

Za donošenje konkretnijih zaključaka o uticaju sezonskog pomjeranja sata na osobe sa dijabetesom tipa 2 potrebna su dodatna istraživanja.

Zaključak

Prelazak na zimsko računanje vremena za većinu ljudi predstavlja jednostavno pomjeranje kazaljki jedan sat unazad. Međutim, kod osoba sa dijabetesom ova promjena može biti povezana sa određenim odstupanjima u kontroli glukoze.

Naučno istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da su kod osoba sa dijabetesom tipa 1 nakon prelaska na ljetnje i zimsko računanje vremena zabilježene blage, ali nepovoljne promjene pojedinih pokazatelja regulacije glukoze.

Iako istraživanje ne dokazuje direktnu uzročno-posljedičnu vezu, njegovi rezultati ukazuju na značaj održavanja stabilne dnevne rutine.

Zato prelazak na zimsko računanje vremena može biti dobar podsjetnik da obratimo dodatnu pažnju na san, redovnost obroka, praćenje glukoze i pravilnu primjenu terapije.

Dijabetes i problemi sa mokraćnom bešikom: Uzroci, simptomi i mogućnosti liječenja

Problemi sa mokraćnom bešikom česti su tokom starenja, ali dijabetes može dodatno pogoršati ove tegobe.

Osobe sa dijabetesom mogu imati problema sa normalnim pražnjenjem mokraćne bešike ili nekontrolisanim oticanjem mokraće.

Povišen nivo glukoze u krvi, odnosno šećera u krvi, može oštetiti krvne sudove i nerve. Ova oštećenja mogu dovesti do poremećaja funkcije mokraćne bešike.

Održavanje nivoa šećera u krvi u preporučenim granicama jedan je od najvažnijih načina za sprečavanje oštećenja krvnih sudova i nerava.

Saradnja sa zdravstvenim radnicima može pomoći u prevenciji i liječenju ovih problema.

Poremećaji funkcije mokraćne bešike ponekad ukazuju na potrebu za promjenom načina upravljanja dijabetesom.

Pravilna funkcija mokraćne bešike značajno doprinosi kvalitetu života, zbog čega je važno pravovremeno reagovati na eventualne tegobe.

Mogu li problemi sa mokraćnom bešikom biti simptomi dijabetesa?

Da. Promjene navika mokrenja mogu biti znak dijabetesa.

Oštećenje nerava izazvano dijabetesom, poznato kao dijabetička neuropatija, može zahvatiti različite djelove tijela, uključujući mokraćne puteve.

Ukoliko primijetite urinarne smetnje ili druge simptome koji mogu ukazivati na dijabetes, važno je da se obratite ljekaru.

Kada treba potražiti pomoć ljekara?

Ukoliko imate probleme sa mokraćnom bešikom, obratite se zdravstvenom radniku.

Ovi problemi mogu ukazivati na potrebu za drugačijim pristupom kontroli dijabetesa.

Svaka osoba zaslužuje mogućnost da uživa u svakodnevnim aktivnostima bez nelagodnosti koju mogu izazvati poremećaji kontrole mokrenja.

Koji faktori povećavaju rizik od problema sa mokraćnom bešikom?

Osobe sa dijabetesom imaju veći rizik od razvoja poremećaja mokraćne bešike ukoliko:

  • Imaju povišen nivo šećera u krvi koji nije dobro kontrolisan.
  • Imaju oštećenje nerava, odnosno neuropatiju.
  • Imaju povišen krvni pritisak koji se ne liječi.
  • Imaju povišen holesterol koji se ne liječi.
  • Imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost.
  • Nijesu dovoljno fizički aktivne.
  • Koriste određene ljekove.
  • Konzumiraju prekomjerne količine alkohola.
  • Puše.

Istraživanja takođe ukazuju da određeni genetski faktori mogu povećati vjerovatnoću razvoja dijabetičke neuropatije.

Kako dijabetes utiče na mokraćnu bešiku?

Dijabetes može izazvati oštećenje nerava koji kontrolišu funkciju mokraćnih puteva i mokraćne bešike.

Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost dodatno povećavaju rizik od određenih poremećaja, uključujući urinarnu inkontinenciju, odnosno nevoljno oticanje mokraće.

Dobra kontrola dijabetesa važna je za sprečavanje problema koji mogu dovesti do prekomjernog mokrenja.

Zdravstveni radnici mogu pomoći u regulisanju nivoa šećera u krvi i smanjenju tjelesne težine, kada je to potrebno.

Za postavljanje dijagnoze koriste se analize krvi i mokraće, a u određenim slučajevima i urodinamska ispitivanja kojima se procjenjuje funkcija mokraćne bešike.

Učestalo i hitno mokrenje

Osobe sa dijabetesom koje često imaju povišen nivo šećera u krvi mogu osjećati potrebu za učestalim mokrenjem.

Čak i osobe koje uspješno kontrolišu nivo šećera u krvi ponekad mogu osjetiti iznenadnu i snažnu potrebu za mokrenjem.

Ova potreba može se javiti i tokom noći.

U određenim slučajevima ljekovi mogu pomoći u ublažavanju problema sa kontrolom mokrenja.

Otežano pražnjenje mokraćne bešike

Dijabetes može dovesti do smanjenog osjećaja punoće mokraćne bešike.

Osoba možda neće moći pravilno da prepozna kada je bešika puna i kada treba da mokri.

Dugotrajno zadržavanje mokraće može oštetiti mišiće mokraćne bešike koji omogućavaju njeno pražnjenje.

Kada ovi mišići ne funkcionišu pravilno, mokraća se može predugo zadržavati u bešici.

Ovo stanje naziva se retencija mokraće.

Retencija mokraće može izazvati infekcije mokraćne bešike, nekontrolisano oticanje mokraće i osjećaj stalne potrebe za mokrenjem.

Nekontrolisano oticanje mokraće

Osobe sa dijabetesom imaju povećan rizik od različitih oblika urinarne inkontinencije, uključujući stresnu inkontinenciju.

Oštećenje nerava, gojaznost i infekcije mokraćne bešike povezani sa dijabetesom često doprinose problemima sa kontrolom mokrenja.

Nekontrolisano oticanje mokraće može negativno uticati na svakodnevni život i dovesti do izbjegavanja aktivnosti u kojima je osoba ranije uživala, uključujući seksualne odnose.

Kod osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom, mršavljenje može pomoći u smanjenju učestalosti nekontrolisanog oticanja mokraće.

Izbjegavanje povećanja tjelesne težine može pomoći u prevenciji urinarne inkontinencije.

Istraživanja ukazuju da se rizik od inkontinencije povećava sa porastom indeksa tjelesne mase (BMI).

Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost, razgovarajte sa ljekarom o odgovarajućem načinu mršavljenja.

Zdravstveni radnici mogu pomoći u kontroli i prevenciji nekontrolisanog oticanja mokraće.

Problemi sa kontrolom mokrenja često se mogu uspješno liječiti i nijesu prisutni samo kod osoba sa dijabetesom.

Nije neophodno prihvatiti stalnu potrebu za odlaskom u toalet kao neizbježan dio svakodnevnog života.

Infekcije mokraćne bešike

Osobe sa dijabetesom imaju povećan rizik od infekcija mokraćnih puteva, uključujući infekcije mokraćne bešike, odnosno cistitis.

Ako se javi učestalo, iznenadno ili bolno mokrenje, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

Infekcije mokraćne bešike mogu se proširiti na bubrege i dodatno pogoršati urinarne simptome, uključujući inkontinenciju i zadržavanje mokraće.

Takođe, ove infekcije mogu negativno uticati na svakodnevne aktivnosti i intimni život.

Održavanje nivoa šećera u krvi u preporučenim granicama može pomoći u prevenciji infekcija mokraćne bešike.

Kako spriječiti i liječiti probleme sa mokraćnom bešikom?

Dobra kontrola dijabetesa može pomoći u sprečavanju oštećenja nerava i drugih komplikacija koje mogu izazvati poremećaje funkcije mokraćne bešike.

U saradnji sa zdravstvenim radnicima, moguće je smanjiti rizik od ovih problema i liječiti postojeće tegobe.

Preporučuje se:

  • Održavanje nivoa šećera u krvi, krvnog pritiska i holesterola u preporučenim granicama.
  • Redovna fizička aktivnost.
  • Održavanje zdrave tjelesne težine.
  • Prestanak pušenja.
  • Traženje stručne pomoći u slučaju emocionalnih ili psiholoških problema.

Podrška porodice i prijatelja može biti značajna za osobe koje imaju probleme sa kontrolom mokrenja.

Pravovremeno prepoznavanje simptoma i saradnja sa zdravstvenim radnicima mogu pomoći u očuvanju kvaliteta života.

Izvor: National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK), National Institutes of Health (NIH), SAD.

Dijabetes i seksualno zdravlje: Kako dijabetes utiče na intimni život muškaraca i žena?

Seksualni problemi česti su tokom starenja, ali dijabetes može dodatno pogoršati ove tegobe. Osobe sa dijabetesom i njihovi partneri mogu imati poteškoće tokom seksualnih odnosa ili smanjeno seksualno zadovoljstvo.

Povišen nivo glukoze u krvi, odnosno šećera u krvi, može oštetiti krvne sudove i nerve. Ova oštećenja mogu dovesti do poremećaja seksualne funkcije. Održavanje nivoa šećera u krvi u preporučenim granicama jedan je od najvažnijih načina za sprečavanje oštećenja krvnih sudova i nerava.

Saradnja sa zdravstvenim radnicima može pomoći u prevenciji i liječenju seksualnih problema. Ove tegobe ponekad ukazuju na potrebu za promjenom načina upravljanja dijabetesom.

Zdrav seksualni život značajno doprinosi kvalitetu života, zbog čega je važno pravovremeno reagovati na eventualne probleme.

Mogu li seksualni problemi biti simptomi dijabetesa?

Da. Promjene seksualne funkcije mogu biti znak dijabetesa.

Oštećenje nerava izazvano dijabetesom, poznato kao dijabetička neuropatija, može zahvatiti različite djelove tijela, uključujući polne organe.

Na primjer, kod muškaraca sa dijabetesom erektilna disfunkcija može se pojaviti 10 do 15 godina ranije nego kod muškaraca koji nemaju dijabetes.

Ukoliko primijetite seksualne smetnje ili druge simptome koji mogu ukazivati na dijabetes, važno je da se obratite ljekaru.

Kada treba potražiti pomoć ljekara?

Ukoliko imate probleme sa seksualnom funkcijom, obratite se zdravstvenom radniku.

Ovi problemi mogu ukazivati na potrebu za drugačijim pristupom kontroli dijabetesa.

Razgovor o seksualnom zdravlju nekim osobama može biti neprijatan, ali zdravstveni radnici su obučeni da razgovaraju o svim zdravstvenim problemima.

Svaka osoba zaslužuje kvalitetne međuljudske odnose i zadovoljavajući seksualni život.

Koji faktori povećavaju rizik od seksualnih problema?

Osobe sa dijabetesom imaju veći rizik od razvoja seksualnih problema ukoliko:

  • Imaju povišen nivo šećera u krvi koji nije dobro kontrolisan.

  • Imaju oštećenje nerava, odnosno neuropatiju.

  • Imaju povišen krvni pritisak koji se ne liječi.

  • Imaju povišen holesterol koji se ne liječi.

  • Imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost.

  • Nijesu dovoljno fizički aktivne.

  • Koriste određene ljekove.

  • Konzumiraju prekomjerne količine alkohola.

  • Puše.

Istraživanja takođe ukazuju da određeni genetski faktori mogu povećati vjerovatnoću razvoja dijabetičke neuropatije.

Seksualni problemi kod muškaraca sa dijabetesom

Promjene na krvnim sudovima, nervima, hormonima i emocionalnom zdravlju povezane sa dijabetesom mogu otežati ostvarivanje zadovoljavajućih seksualnih odnosa.

Dijabetes i komplikacije povezane sa ovom bolešću mogu negativno uticati i na plodnost muškaraca.

Erektilna disfunkcija

Erektilna disfunkcija predstavlja nemogućnost postizanja ili održavanja erekcije dovoljno čvrste za zadovoljavajući seksualni odnos.

Više od polovine muškaraca sa dijabetesom tokom života razvije erektilnu disfunkciju.

Muškarci sa dijabetesom imaju više od tri puta veću vjerovatnoću razvoja erektilne disfunkcije u poređenju sa muškarcima koji nemaju dijabetes.

Dobra kontrola dijabetesa može pomoći u sprečavanju i liječenju erektilne disfunkcije izazvane oštećenjem nerava i poremećajima cirkulacije.

Ljekar može preporučiti odgovarajuće ljekove ili prilagođavanje postojećeg plana liječenja dijabetesa.

Retrogradna ejakulacija

U rijetkim slučajevima dijabetes može izazvati retrogradnu ejakulaciju.

To je stanje u kojem dio ili cjelokupna sjemena tečnost tokom ejakulacije odlazi u mokraćnu bešiku umjesto da izađe kroz penis.

Sjemena tečnost se zatim miješa sa mokraćom i izbacuje iz organizma prilikom mokrenja.

Analiza uzorka mokraće nakon ejakulacije može pomoći u postavljanju dijagnoze.

Kod pojedinih muškaraca retrogradna ejakulacija može dovesti do izostanka vidljive ejakulacije.

Pejronijeva bolest

Muškarci sa dijabetesom imaju povećan rizik od razvoja Pejronijeve bolesti, odnosno zakrivljenosti penisa.

Kod ovog oboljenja dolazi do stvaranja ožiljnog tkiva, poznatog kao plak, unutar penisa.

Prisustvo ožiljnog tkiva može izazvati zakrivljenost penisa tokom erekcije, što seksualne odnose može učiniti bolnim ili otežanim.

Kod pojedinih muškaraca sa Pejronijevom bolešću javlja se i erektilna disfunkcija.

Snižen nivo testosterona

Nivo testosterona kod muškaraca prirodno opada sa godinama.

Međutim, nivo testosterona niži od normalnog može biti povezan sa erektilnom disfunkcijom i simptomima kao što su umor, depresivno raspoloženje i smanjena seksualna želja.

Muškarci sa dijabetesom, naročito starije osobe i osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, imaju povećan rizik od sniženog nivoa testosterona.

Ukoliko ljekar posumnja na ovaj problem, može preporučiti analizu krvi i fizički pregled.

Liječenje može uključivati nadoknadu testosterona putem gelova, injekcija ili flastera koji se izdaju na recept.

Određene studije pokazuju da terapija testosteronom, uz dobru kontrolu dijabetesa, može ublažiti seksualne probleme kod muškaraca.

Ipak, terapija testosteronom može imati ozbiljne neželjene efekte i nije pogodna za svakog pacijenta. Zbog toga je važno razgovarati sa ljekarom o mogućim rizicima i koristima liječenja.

Problemi sa plodnošću

Pojedina istraživanja ukazuju da dijabetes može negativno uticati na kvalitet spermatozoida i otežati začeće.

Kod muškaraca sa dijabetesom spermatozoidi mogu imati smanjenu pokretljivost, kretati se sporije ili nepravilno ili imati smanjenu sposobnost oplodnje jajne ćelije.

Saradnja sa partnerkom i specijalistom za plodnost može pomoći u pronalaženju odgovarajućeg rješenja.

Ako par planira trudnoću, a muškarac ima retrogradnu ejakulaciju povezanu sa dijabetesom, ljekar može pokušati da riješi problem odgovarajućim ljekovima ili promjenom terapije dijabetesa.

U pojedinim slučajevima urolog specijalizovan za liječenje neplodnosti može izdvojiti spermatozoide iz mokraće i koristiti ih za postupak vještačke oplodnje.

Seksualni problemi kod žena sa dijabetesom

Dijabetes može uticati na seksualnu funkciju žena kroz oštećenje nerava, smanjen protok krvi prema polnim organima i hormonalne promjene.

Ove promjene mogu izazvati smanjenu seksualnu želju, otežano seksualno uzbuđenje, suvoću vagine i bol tokom seksualnog odnosa.

Slične tegobe mogu se javiti i zbog drugih zdravstvenih stanja, uključujući menopauzu.

Ukoliko primijetite promjene u seksualnom životu, važno je da razgovarate sa ljekarom.

Ginekološki pregled, kao i analize krvi i mokraće, mogu pomoći u utvrđivanju uzroka problema.

Smanjena seksualna želja i seksualni odgovor

Smanjena seksualna želja i poremećaji seksualnog odgovora mogu uključivati:

  • Nemogućnost postizanja ili održavanja seksualnog uzbuđenja.

  • Nedovoljno prirodno vlaženje vagine.

  • Smanjenu ili potpuno odsutnu osjetljivost polnih organa.

  • Nemogućnost postizanja orgazma ili veoma rijetko doživljavanje orgazma.

Dijabetes može izazvati brojne fizičke i emocionalne promjene.

I povišen i snižen nivo šećera u krvi mogu uticati na seksualno uzbuđenje.

Takođe, umor, depresija i anksioznost mogu smanjiti interesovanje za seksualne odnose.

Zdravstveni radnici mogu pomoći u prilagođavanju plana liječenja dijabetesa.

Žene koje održavaju nivo šećera u krvi u preporučenim granicama imaju manji rizik od oštećenja nerava koje može dovesti do smanjene seksualne želje i poremećaja seksualnog odgovora.

Bolni seksualni odnosi

Pojedine žene sa dijabetesom osjećaju nelagodnost ili bol tokom seksualnog odnosa.

Dijabetes može oštetiti nerve koji učestvuju u prirodnom vlaženju vagine tokom seksualnog uzbuđenja.

Kao posljedica toga može se javiti vaginalna suvoća, koja seksualne odnose čini neprijatnim ili bolnim.

U takvim situacijama mogu pomoći vaginalni lubrikanti koji se izdaju na recept ili su dostupni bez recepta.

Dugoročno održavanje nivoa šećera u krvi u preporučenim granicama može pomoći u sprečavanju oštećenja nerava.

Gljivične infekcije i infekcije mokraćne bešike

Žene sa dijabetesom imaju povećan rizik od razvoja vaginalnih gljivičnih infekcija.

Razlog je to što se gljivice lakše razmnožavaju kada je nivo šećera u krvi povišen.

Gljivične infekcije mogu izazvati nelagodnost i bol, zbog čega seksualni odnosi mogu postati neprijatni.

Iako se pojedine gljivične infekcije mogu liječiti kod kuće, prije početka liječenja važno je razgovarati sa zdravstvenim radnikom.

Simptomi gljivičnih infekcija mogu biti slični simptomima drugih infekcija, uključujući polno prenosive infekcije.

Trudnoća i problemi sa plodnošću

Žene sa dijabetesom koje planiraju trudnoću trebalo bi da nastoje da nivo šećera u krvi približe preporučenim vrijednostima prije začeća.

Povišen nivo glukoze u krvi može negativno uticati na razvoj bebe tokom prvih nedjelja trudnoće, čak i prije nego što žena sazna da je trudna.

Ako žena sa dijabetesom već jeste trudna, važno je da što prije posjeti ljekara kako bi se napravio odgovarajući plan kontrole bolesti.

Saradnja sa zdravstvenim radnicima i pridržavanje plana liječenja mogu doprinijeti zdravoj trudnoći i rođenju zdravog djeteta.

Određena zdravstvena stanja povezana sa dijabetesom, kao što su gojaznost i sindrom policističnih jajnika (PCOS), mogu otežati začeće.

Ženama koje imaju poteškoće sa ostvarivanjem trudnoće preporučuje se konsultacija sa ginekologom ili specijalistom za plodnost.

Kako spriječiti i liječiti seksualne probleme povezane sa dijabetesom?

Dobra kontrola dijabetesa može pomoći u sprečavanju oštećenja nerava i drugih komplikacija koje mogu izazvati seksualne probleme.

U saradnji sa zdravstvenim radnicima, moguće je smanjiti rizik od ovih problema i liječiti postojeće tegobe.

Preporučuje se:

  • Održavanje nivoa šećera u krvi, krvnog pritiska i holesterola u preporučenim granicama.

  • Redovna fizička aktivnost.

  • Održavanje zdrave tjelesne težine.

  • Prestanak pušenja.

  • Traženje stručne pomoći u slučaju emocionalnih ili psiholoških problema.

Seksualni odnos predstavlja oblik fizičke aktivnosti.

Zbog toga je važno provjeriti nivo šećera u krvi prije i nakon seksualnog odnosa, naročito ako koristite insulin.

I povišen i snižen nivo šećera u krvi mogu izazvati probleme tokom seksualnih aktivnosti.

Psihološko savjetovanje može biti korisno ukoliko primijetite promjene seksualne želje ili seksualne funkcije.

Takve promjene relativno su česte tokom starenja ili prilagođavanja životu sa hroničnim zdravstvenim problemima.

Partner ili partnerka takođe mogu imati važnu ulogu u procesu liječenja.

Otvoren razgovor o poteškoćama i zajednički odlazak kod ljekara ili na savjetovanje mogu pomoći u pronalaženju odgovarajućih rješenja.


Izvor: National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases (NIDDK), National Institutes of Health (NIH), SAD.

Literatura i naučni izvori

  1. Kouidrat Y, Pizzol D, Cosco T, et al. High prevalence of erectile dysfunction in diabetes: a systematic review and meta-analysis of 145 studies. Diabetic Medicine. 2017;34(9):1185–1192.
  2. Witzel I, Jelinek HF, Khalaf K, Lee S, Khandoker AH, Alsafar H. Identifying common genetic risk factors of diabetic neuropathies. Frontiers in Endocrinology. 2015;6:88.
  3. Al-Thakafi S, Al-Hathal N. Peyronie’s disease: a literature review on epidemiology, genetics, pathophysiology, diagnosis and work-up. Translational Andrology and Urology. 2016;5(3):280–289.
  4. Putta S, Peluso I, Yarla NS, et al. Diabetes mellitus and male aging: pharmacotherapeutics and clinical implications. Current Pharmaceutical Design. 2017.
  5. Ding G, Liu Y, Liu ME, et al. The effects of diabetes on male fertility and epigenetic regulation during spermatogenesis. Asian Journal of Andrology. 2015;17(6):948–953.
  6. Markland AD, Richter HE, Fwu CW, Eggers P, Kusek JW. Prevalence and trends of urinary incontinence in adults in the United States, 2001 to 2008. The Journal of Urology. 2011;186(2):589–593.



Vaš imuni sistem i dijabetes

Ključne informacije

  • Dijabetes povećava vjerovatnoću da ćete se razboljeti, da će bolest trajati duže ili da ćete imati teži oblik bolesti.
  • Razlog je to što dijabetes može otežati organizmu borbu protiv zaraznih bolesti, odnosno bolesti koje izazivaju mikroorganizmi.
  • Saznajte kako možete ojačati svoj imuni sistem i sačuvati zdravlje dok živite sa dijabetesom.

Kako funkcioniše vaš imuni sistem

Vaš imuni sistem prepoznaje i bori se protiv mikroorganizama koji mogu izazvati bolest. Mnogi ljudi imuni sistem zamišljaju kao zaštitu koja djeluje unutar organizma. Međutim, prva linija odbrane je zapravo vaša koža, koja sprečava ulazak neželjenih mikroorganizama u tijelo.

Drugi nivo zaštite imunog sistema čine posebne vrste bijelih krvnih zrnaca koja cirkulišu kroz tijelo i nazivaju se limfociti. Ova bijela krvna zrnca neprekidno prate moguće prijetnje, kao što su bakterije, virusi, toksini ili gljivice. Kada imuni sistem prepozna takve prijetnje, počinje da se bori protiv njih, često bez toga da vi uopšte primijetite da se nešto događa.

Imuni sistem takođe pomaže organizmu da razvije imunitet, odnosno zaštitu od određenih virusa. Kada jednom nauči kako da se bori protiv određenog virusa, često „pamti“ kako to da uradi ponovo. Ako ste više puta izloženi istom virusu, imuni sistem obično može brže da reaguje. Zbog toga možete imati blaže simptome ili ih uopšte nemati ako ste već ranije bili izloženi tom virusu.

Vakcine djeluju tako što imunom sistemu daju „uputstva“ kako da se bori protiv određenog virusa, čime smanjuju rizik od razvoja teškog oblika bolesti.

Kako dijabetes utiče na imuni sistem

Visok nivo šećera u krvi predstavlja dodatno opterećenje za organizam i primorava gotovo sve njegove sisteme da rade intenzivnije. To uključuje i bijela krvna zrnca imunog sistema.

Ako imate dijabetes, vaš imuni sistem može biti oslabljen i manje efikasan. Visok nivo šećera u krvi može takođe pokrenuti zaštitni imuni odgovor koji se naziva upala. Dugotrajna upala može vremenom oštetiti unutrašnje organe.

Kada je u organizmu prisutna upala, imuni sistem radi intenzivnije. Ako se to događa u trenutku kada je imuni sistem već oslabljen, organizmu je još teže da se izbori sa infekcijama.

Istraživanja pokazuju da osobe sa dijabetesom mogu češće imati bolesti i infekcije kao što su:

  • infekcije respiratornog sistema,
  • grip,
  • upala pluća,
  • infekcije urinarnog trakta,
  • infekcije kože.

Takođe može biti potrebno više vremena da se organizam oporavi od bolesti ili da zarastu posjekotine i rane.

Ako se razbolite, možete primijetiti da vam je nivo šećera u krvi viši nego obično. Da bi se borio protiv bolesti, imuni sistem oslobađa hormone koji privremeno mogu povećati nivo šećera u krvi.

Pojedini lijekovi protiv prehlade i gripa takođe mogu povećati nivo šećera u krvi.

Sa druge strane, povišena temperatura, znojenje i smanjen apetit mogu dovesti do niskog nivoa šećera u krvi.

Zbog toga je tokom bolesti važno pažljivo pratiti nivo glukoze u krvi i preduzeti odgovarajuće mjere ako postane previsok ili prenizak.

Dijabetes tipa 1 i vaš imuni sistem

Dijabetes tipa 1 je autoimuna bolest. To znači da imuni sistem organizma greškom napada određeni dio sopstvenog tijela.

Iz tog razloga osobe sa dijabetesom tipa 1 mogu imati slabiji imuni odgovor.

Dijabetes, COVID-19 i grip

Osobe sa dijabetesom možda nemaju veći rizik da se zaraze virusom COVID-19 ili gripom.

Međutim, istraživanja pokazuju da imaju povećan rizik od razvoja teškog oblika bolesti izazvane ovim virusima. To naročito važi ako nivo šećera u krvi nije dobro regulisan.

Od COVID-19 i gripa možete se dodatno zaštititi vakcinacijom i redovnim primanjem preporučenih dodatnih doza vakcina za koje ispunjavate uslove.

Vakcine predstavljaju bezbjedan i efikasan način za smanjenje rizika od razvoja teškog oblika bolesti.

Kako sačuvati zdravlje ako imate dijabetes

Postoji više stvari koje možete uraditi kako biste podržali svoj imuni sistem.

Održavajte nivo šećera u krvi u okviru ciljanih vrijednosti.
Dobra regulacija glukoze pomaže u zaštiti imunog sistema. Može smanjiti rizik od kratkoročnih i dugoročnih zdravstvenih problema i pomoći organizmu da se brže oporavi ukoliko se razbolite.

Jedite dovoljno voća i povrća.
Voće i povrće bogati su vitaminima i mineralima koji pomažu pravilnom funkcionisanju imunog sistema. Pokušajte da jedete voće i povrće različitih boja kako biste unosili raznovrsne vitamine i minerale. Prije uzimanja vitaminskih ili mineralnih suplemenata razgovarajte sa svojim ljekarom.

Budite fizički aktivni.
Fizička aktivnost može pomoći u regulisanju nivoa šećera u krvi i održavanju snažnog imunog sistema koji će biti spremniji da se izbori sa bolešću.

Redovno perite ruke.
Mikroorganizmi se mogu prenijeti preko površina koje svakodnevno dodirujemo. Često i pravilno pranje ruku predstavlja jedan od važnih načina očuvanja zdravlja.

Upravljajte stresom.
Kada je nivo stresa visok, imunom sistemu može biti teže da se izbori sa infekcijama. Stres takođe može povećati nivo šećera u krvi.

Naučite da prepoznate kada ste pod velikim stresom i praktikujte aktivnosti koje vam pomažu da se opustite, kao što su mindfulness tehnike, meditacija ili joga. Čak i pet minuta može pomoći da se opustite.

Spavajte dovoljno.
Dovoljno sna važno je za dobro zdravlje svakog čovjeka. Ako redovno spavate manje od sedam sati, kontrola dijabetesa može postati teža.

Nedostatak sna takođe može otežati imunom sistemu da se efikasno bori protiv infekcija.