blog-slajder01.png
Blog o:

● Dijabetesu
● Zdravlju
● Ishrani
● Novitetima

Svjetski dan dijabetesa: U svijetu 589 miliona oboljelih, u Crnoj Gori gotovo 58.000

Svjetski dan dijabetesa: U svijetu 589 miliona oboljelih, u Crnoj Gori gotovo 58.000

Svjetski dan dijabetesa, koji se obilježava 14. novembra, prilika je da se podsjetimo na jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova savremenog društva. Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), sa dijabetesom danas živi približno 589 miliona odraslih širom svijeta, dok se u Crnoj Gori broj oboljelih procjenjuje na gotovo 58.000.

Dijabetes je hronično metaboličko oboljenje koje karakteriše povišen nivo glukoze u krvi. Nastaje kada organizam ne proizvodi dovoljno insulina ili kada ne može efikasno da koristi insulin koji proizvodi.

Bez pravovremene dijagnoze i odgovarajućeg liječenja, dijabetes može dovesti do ozbiljnih komplikacija koje zahvataju srce, krvne sudove, bubrege, oči i nervni sistem.

Ipak, pravovremeno otkrivanje, odgovarajuća terapija, redovne kontrole i zdrave životne navike mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija i poboljšati kvalitet života.

Dijabetes u svijetu: Broj oboljelih nastavlja da raste

Prema podacima iz 11. izdanja IDF Atlasa dijabetesa, objavljenog 2025. godine, razmjere ovog zdravstvenog problema su zabrinjavajuće.

  • 589 miliona odraslih između 20 i 79 godina živi sa dijabetesom.

  • Svaka deveta odrasla osoba u svijetu ima dijabetes.

  • Oko 252 miliona odraslih ne zna da ima dijabetes.

  • 853 miliona odraslih moglo bi živjeti sa dijabetesom do 2050. godine.

  • Više od 1.000 milijardi američkih dolara godišnje iznose globalni zdravstveni izdaci povezani sa dijabetesom.

Ovi podaci pokazuju da dijabetes nije samo individualni zdravstveni problem, već i ozbiljan izazov za zdravstvene sisteme, porodice i društvo u cjelini.

Posebno zabrinjava veliki broj osoba kod kojih bolest nije dijagnostikovana. Dijabetes tipa 2 može se razvijati godinama bez izraženih simptoma, dok povišene vrijednosti glukoze u krvi postepeno oštećuju organizam.

Dijabetes u Crnoj Gori: Gotovo 58.000 odraslih živi sa bolešću

Podaci IDF Atlasa dijabetesa 2025. ukazuju da je dijabetes značajan javnozdravstveni problem i u Crnoj Gori.

Procjene za našu zemlju pokazuju:

  • 57.800 odraslih osoba između 20 i 79 godina živjelo je sa dijabetesom u 2024. godini.

  • 10,7% iznosi procijenjena starosno standardizovana prevalencija dijabetesa.

  • 33,5% osoba sa dijabetesom nije imalo postavljenu dijagnozu.

  • 60.500 odraslih osoba moglo bi živjeti sa dijabetesom do 2050. godine.

Važno je naglasiti da su u pitanju epidemiološke procjene, a ne broj registrovanih pacijenata. One omogućavaju sagledavanje razmjera problema i planiranje preventivnih zdravstvenih aktivnosti.

Posebnu pažnju zaslužuje podatak da približno trećina odraslih sa dijabetesom možda nije svjesna svog zdravstvenog stanja.

To dodatno potvrđuje značaj preventivnih pregleda i redovnog praćenja nivoa šećera u krvi, naročito kod osoba sa povećanim rizikom.

Zašto je rano otkrivanje dijabetesa toliko važno?

Dijabetes tipa 2 često se razvija postepeno, a prvi simptomi mogu biti blagi ili potpuno izostati.

Kada se pojave, najčešći znaci uključuju:

  • Pojačanu žeđ i učestalo mokrenje.

  • Neobjašnjiv umor i osjećaj iscrpljenosti.

  • Zamagljen vid.

  • Sporije zarastanje rana.

  • Neobjašnjiv gubitak tjelesne mase.

  • Učestale infekcije.

Prisustvo ovih simptoma ne znači automatski da osoba ima dijabetes, ali predstavlja razlog za razgovor sa ljekarom i odgovarajuće laboratorijske analize.

Rano otkrivanje omogućava pravovremeno započinjanje liječenja, bolju regulaciju glukoze u krvi i smanjenje rizika od dugoročnih komplikacija.

Može li se dijabetes spriječiti?

Iako se dijabetes tipa 1 trenutno ne može spriječiti poznatim preventivnim mjerama, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 može se značajno smanjiti promjenama životnih navika.

Najvažnije preporuke uključuju:

1. Uravnotežena ishrana

Prednost treba dati povrću, integralnim žitaricama, mahunarkama, kvalitetnim izvorima proteina i namirnicama bogatim vlaknima, uz ograničavanje zaslađenih napitaka i visokoprerađene hrane.

2. Redovna fizička aktivnost

Najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta nedjeljno može doprinijeti boljoj osjetljivosti organizma na insulin i očuvanju metaboličkog zdravlja.

3. Održavanje zdrave tjelesne mase

Kod osoba sa prekomjernom tjelesnom masom, čak i umjeren gubitak kilograma može poboljšati metaboličke parametre i smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2.

4. Redovne zdravstvene kontrole

Provjera glukoze u krvi i, prema preporuci ljekara, HbA1c vrijednosti posebno je važna za osobe sa porodičnom istorijom dijabetesa, prekomjernom tjelesnom masom, povišenim krvnim pritiskom ili drugim faktorima rizika.

5. Dovoljno sna i izbjegavanje pušenja

Kvalitetan san, prestanak pušenja i upravljanje stresom važni su djelovi sveobuhvatne brige o metaboličkom zdravlju.

Život sa dijabetesom: Kontrola bolesti je ključna

Dijagnoza dijabetesa ne znači odricanje od kvalitetnog i aktivnog života.

Savremeni pristupi liječenju omogućavaju osobama sa dijabetesom da, uz odgovarajuću terapiju i redovno praćenje zdravstvenog stanja, uspješno upravljaju bolešću.

Posebno je važno kontrolisati ne samo nivo glukoze u krvi već i krvni pritisak, masnoće u krvi, zdravlje bubrega, očiju i stopala.

Kontinuirana edukacija pacijenata, podrška porodice i saradnja sa zdravstvenim radnicima predstavljaju osnovu dugoročnog uspješnog liječenja.

Svjetski dan dijabetesa: Vrijeme je za djelovanje

Svjetski dan dijabetesa obilježava se svakog 14. novembra, na dan rođenja Frederika Bantinga, jednog od naučnika zaslužnih za otkriće insulina.

Prepoznatljivi simbol ovog dana je plavi krug, koji predstavlja globalno jedinstvo u borbi protiv dijabetesa.

Ovogodišnje obilježavanje prilika je da podsjetimo koliko su važni edukacija, pravovremeno otkrivanje bolesti, dostupnost liječenja i podrška osobama koje žive sa dijabetesom.

Podaci iz svijeta i Crne Gore jasno pokazuju da broj oboljelih ostaje veliki, ali i da postoji prostor za djelovanje.

Provjerite svoj rizik, razgovarajte sa ljekarom i ne odlažite preventivne preglede. Rano otkrivanje dijabetesa i pravilna kontrola bolesti mogu napraviti veliku razliku.


Izvori

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za savjet, dijagnozu ili liječenje od strane zdravstvenog radnika.