Fizička aktivnost dolazi u mnogim oblicima. Zdravstvene koristi možete ostvariti i kroz jednostavne svakodnevne aktivnosti, kao što su korišćenje stepenica umjesto lifta, rad u bašti, igra sa djecom, košenje travnjaka, šetnja kroz tržni centar, vožnja bicikla, plivanje...

Ako volite da boravite na otvorenom tokom ljetnjih mjeseci, važno je da znate da visoke temperature i velika vlažnost vazduha mnogo više utiču na osobe sa hroničnim oboljenjima nego na ostale. Ako živite sa dijabetesom tipa 1 ili tipa 2, sljedeći savjeti mogu vam pomoći da ostanete bezbjedni kada temperature počnu da rastu.

1. Ostanite rashlađeni

Kada se obilno znojite tokom vježbanja na visokim temperaturama, lako može doći do dehidracije. Dehidracija dovodi do porasta nivoa šećera (glukoze) u krvi, što uzrokuje učestalije mokrenje, a samim tim i dodatnu dehidraciju te još veći porast šećera u krvi.

Ako vaša terapija uključuje insulin, dehidracija smanjuje dotok krvi u kožu, što može dovesti do slabije apsorpcije ubrizganog insulina.

Dr Majkl Sarin je sertifikovani edukator za dijabetes i član Sekcije edukatora za dijabetes organizacije Diabetes Canada. Penzionisao se 2020. godine, a ranije je bio vanredni profesor na Odsjeku za medicinu Univerziteta u Torontu.

On kaže:

„Iz hobija vodim grupu podrške ‘Walk and Talk Diabetes’. Naši članovi svake subote ujutro pješače 5 kilometara kroz park Sunnybrook.“

Njegov savjet je:

Tokom izuzetno toplih i sparnih dana pijte dosta tečnosti 30 minuta prije vježbanja, a zatim unosite najmanje 240 ml tečnosti svakih 20 minuta. Nakon aktivnosti popijte dovoljno tečnosti tako da osjećate da ste više nego utolili žeđ. Izbjegavajte zaslađene napitke, voćne sokove pune jačine, napitke sa kofeinom i alkohol, jer svi oni mogu dodatno povećati rizik od dehidracije.

2. Smanjite intenzitet aktivnosti

Dr Sarin takođe savjetuje da usporite tempo tokom vrućih dana.

„Intenzitet vježbanja povećava unutrašnju tjelesnu temperaturu. Zato će usporavanje tempa imati veći efekat od ispijanja dodatne čaše vode.“

Pokušajte da aktivnosti na otvorenom ograničite na hladnije djelove dana – rano jutro ili veče.

Razmislite o šetnji u tržnom centru ili vježbanju u lokalnom sportskom centru ili odlazak na bazen.

3. Vodite računa o stopalima

Oduprite se iskušenju da hodate bosi ili da nosite sandale otvorenih prstiju.

Ako imate neuropatiju (smanjenu ili izgubljenu sposobnost osjećaja u stopalima), možete udariti prst o neki predmet, a da to i ne osjetite, ili ne primijetiti koliko je pijesak na plaži vruć i tako zadobiti opekotine na stopalima.

Redovno pregledajte stopala kako biste na vrijeme uočili posjekotine, žuljeve ili druge povrede. Takođe, razmislite o nošenju čarapa od materijala koji odvode vlagu i znoj, jer pomažu da stopala ostanu suva i zdrava.

4. Zaštitite svoje ljekove i pribor

Kada putujete ili duže boravite na visokim temperaturama, insulin i pribor za mjerenje šećera čuvajte u rashladnoj torbi sa ledenim uloškom ili u termoizolovanoj torbi za užinu.

Nikada ih ne ostavljajte u automobilu, jer temperatura u vozilu može veoma brzo porasti i oštetiti ljekove i opremu.