-
Dijabetes je jedno od najčešćih hroničnih oboljenja u Evropi. Procjenjuje se da najmanje 64 miliona odraslih osoba i oko 300.000 djece i adolescenata živi sa dijabetesom u Evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
-
Procjenjuje se da jedna od tri osobe koje žive sa dijabetesom nije dijagnostikovana, a do polovina oboljelih možda ne postiže ciljeve liječenja.
-
Evropski region ima najveće opterećenje dijabetesom tipa 1 na globalnom nivou.
-
Kako stanovništvo stari i faktori rizika poput gojaznosti rastu, procjenjuje se da bi do 2045. godine jedna od deset osoba u Evropi mogla imati dijabetes.
-
Neki oblici dijabetesa mogu se spriječiti djelovanjem na faktore rizika kroz mjere kao što su poboljšanje ishrane, povećanje fizičke aktivnosti, smanjenje gojaznosti, smanjenje upotrebe duvana i stvaranje zdravijeg životnog okruženja.
-
Mnogi faktori rizika za dijabetes povezani su sa socioekonomskim statusom, kao i uticajem društvenih, ekonomskih i ekoloških faktora na zdravlje.
-
Nejednakosti u vezi sa dijabetesom postoje širom Evrope; na primjer, stopa dijabetesa kod žena u nekim evropskim zemljama može biti i do pet puta veća nego u drugima.
-
Ako dijabetes nije pravilno dijagnostikovan i kontrolisan, mogu nastati po život opasna akutna stanja poput kome, kao i progresivni invaliditet usled komplikacija.
-
Visok nivo šećera u krvi uzrokuje postepeno oštećenje krvnih sudova u cijelom organizmu, što dovodi do različitih komplikacija. Glavne komplikacije dijabetesa uključuju trajni gubitak vida i sljepilo zbog oštećenja krvnih sudova oka, čireve i amputacije usljed oštećenja nerava na stopalima, kao i bolesti bubrega.
-
Rizik od srčanog i moždanog udara kod osoba sa dijabetesom povećava se i do četiri puta.
-
Osobe sa dijabetesom mogu živjeti kvalitetno, ali ih često ograničavaju nedovoljno podržani zdravstveni sistemi. Terapije za dijabetes i njegove komplikacije postoje, ali nijesu uvijek dostupne, pristupačne i finansijski prihvatljive u Evropi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

