Rizik od kardiovaskularnih bolesti važan je faktor o kojem osobe sa dijabetesom treba da razmišljaju.

Prema podacima Američkog udruženja za dijabetes (ADA), osobe sa dijabetesom imaju dvostruko veći rizik da dožive kardiovaskularni problem, poput srčanog ili moždanog udara.

Niska dnevna doza aspirina može pomoći u smanjenju rizika od takvih događaja. Najčešće se preporučuje osobama koje su već imale srčani udar ili imaju visok rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Procjenjuje se da oko 20% ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama starijih od 40 godina svakodnevno uzima aspirin.

Međutim, upotreba aspirina kod osoba sa dijabetesom nije uvijek jednostavna odluka, jer postoji rizik od ozbiljnog krvarenja. Zdravstveni stručnjaci moraju procijeniti odnos koristi i rizika prije nego što preporuče svakodnevno uzimanje aspirina.

Trenutno se dnevni aspirin preporučuje osobama sa dijabetesom koje već imaju kardiovaskularnu bolest. Može se razmotriti i kod osoba sa povećanim kardiovaskularnim rizikom, ako je rizik od krvarenja nizak.

Aspirin, dijabetes i kardiovaskularne bolesti

Da bismo razumjeli vezu između aspirina i dijabetesa, potrebno je prvo objasniti kako nastaju kardiovaskularni događaji.

Kako dolazi do srčanog ili moždanog udara?

Srčani ili moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi do važnog organa.

• Srčani udar nastaje kada je blokiran dotok krvi do srca
• Moždani udar nastaje kada je blokiran dotok krvi do mozga

Najčešći uzrok je ateroskleroza.

Kod ateroskleroze se u arterijama nakuplja masna naslaga (plak) koja:

• sužava arterije
• smanjuje protok krvi
• može potpuno blokirati arteriju

Ako se plak raspukne, može doći do stvaranja krvnog ugruška koji blokira krvni sud.

Kako dijabetes povećava rizik?

Osobe sa dijabetesom imaju povišen nivo šećera u krvi. Ako se on ne kontroliše, može doći do:

• oštećenja krvnih sudova
• oštećenja nerava

Osim toga, osobe sa dijabetesom često imaju i druge faktore rizika:

• visok krvni pritisak
• povišen holesterol

Kako aspirin smanjuje rizik?

Aspirin djeluje tako što smanjuje aktivnost trombocita (krvnih pločica).

On blokira enzim COX-1, čime se smanjuje proizvodnja molekula tromboksan A2, koji inače povećava zgrušavanje krvi.

Zbog toga aspirin:

• smanjuje zgrušavanje krvi
• sprečava stvaranje krvnih ugrušaka
• smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara

Da li je aspirin bezbjedan za osobe sa dijabetesom?

Pošto razrjeđuje krv, svakodnevno uzimanje aspirina može povećati rizik od krvarenja, kao što su:

• lakše stvaranje modrica
• krvarenje iz nosa

U ozbiljnijim slučajevima može doći do:

• krvarenja u probavnom sistemu
• krvarenja u mozgu

Zbog toga ljekari moraju procijeniti da li su koristi veće od rizika.

Prema preporukama ADA iz 2019. godine, aspirin u dozi 75–162 mg dnevno preporučuje se osobama sa dijabetesom koje imaju istoriju kardiovaskularnih bolesti.

Može se razmotriti i kod osoba sa dijabetesom koje su pod povećanim kardiovaskularnim rizikom, naročito ako:

• imaju 50 godina ili više
• imaju visok krvni pritisak
• imaju povišene masnoće u krvi
• imaju hroničnu bolest bubrega
• imaju porodičnu istoriju srčanih bolesti
• puše

Ipak, uvijek je potrebno razgovarati sa ljekarom o mogućem riziku od krvarenja.

Zašto se aspirin ne preporučuje svima?

Jedna studija iz 2018. godine pratila je 15.480 osoba sa dijabetesom koje nisu imale kardiovaskularne bolesti.

Rezultati su pokazali:

• kardiovaskularni događaji su bili rjeđi kod osoba koje su uzimale aspirin
• ali je krvarenje bilo češće kod osoba koje su uzimale aspirin

Zaključak studije bio je da kod osoba bez kardiovaskularnih bolesti rizik od krvarenja može biti veći od koristi.

Međutim, analiza iz 2019. godine, koja je obuhvatila 34.227 osoba, pokazala je da aspirin može smanjiti rizik od kardiovaskularnih događaja za 11%, bez značajnog povećanja rizika od krvarenja.

Zbog različitih rezultata istraživanja, preporuke su danas individualne i zavise od zdravstvenog stanja osobe.

Može li se aspirin koristiti protiv bolova?

Ako imate dijabetes i ne uzimate aspirin svakodnevno, prije uzimanja aspirina ili drugih lijekova protiv bolova iz grupe NSAID (npr. ibuprofen) trebalo bi da se posavjetujete sa ljekarom.

Za ublažavanje bolova često se smatra sigurnijim izborom paracetamol (acetaminofen), jer nema isti efekat razrjeđivanja krvi kao aspirin.

Kako osobe sa dijabetesom mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?

Osim aspirina, postoje i druge važne mjere:

Kontrola šećera u krvi

Visok šećer oštećuje krvne sudove i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Kontrola krvnog pritiska i holesterola

Ova stanja mogu dodatno povećati rizik.

Zdrava ishrana

Preporučuju se:

• voće i povrće
• integralne žitarice
• riba
• nemasno meso
• mliječni proizvodi sa malo masti

Treba izbjegavati:

• previše soli
• šećer
• zasićene i trans masti
• prerađenu hranu

Prestanak pušenja

Pušenje sužava krvne sudove i povećava rizik od srčanih bolesti.

Redovna fizička aktivnost

Preporučuje se najmanje 30 minuta aktivnosti većinu dana u sedmici.

Kada se obratiti ljekaru?

Ako imate dijabetes i razmišljate o uzimanju aspirina, prvo razgovarajte sa ljekarom. On može procijeniti:

• vaš kardiovaskularni rizik
• rizik od krvarenja

Posebno je važno konsultovati se sa ljekarom ako:

• imate više od 70 godina
• često konzumirate alkohol
• planirate operaciju ili stomatološki zahvat
• imali ste alergijsku reakciju na aspirin

Simptomi srčanog ili moždanog udara

Simptomi srčanog udara:

• bol ili pritisak u grudima
• bol u vilici, vratu, leđima ili rukama
• kratak dah
• znojenje
• mučnina

Simptomi moždanog udara:

• slabost jedne strane tijela
• iznenadna jaka glavobolja
• vrtoglavica
• problemi sa govorom ili vidom
• gubitak ravnoteže

U slučaju ovih simptoma odmah pozvati hitnu pomoć.

Zaključak

Aspirin može pomoći u smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara, ali nije preporučen za sve osobe sa dijabetesom.

Zbog mogućeg rizika od ozbiljnog krvarenja, odluka o svakodnevnom uzimanju aspirina treba da bude individualna i donijeta uz konsultaciju sa ljekarom.